PITOMI RADIO

Vijesti

Prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Na sjednici Vlade prihvaćen je Prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem ponovno vraća jedinicama lokalne samouprave odnosno općinama i gradovima.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu jedan je od najvažnijih zakona u resoru poljoprivrede te se očekuje kako će se prenošenjem poslova raspolaganja s Agencije za poljoprivredno zemljište na jedinice lokalne samouprave povećati učinkovitost i bolja kontrola nad raspolaganjem državnim zemljištem te povećati obradive poljoprivredne površina, što će zasigurno pozitivno utjecati na poslovanje poljoprivrednika u RH.

Temelj budućeg raspolaganja su Programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje donosi jedinica lokalne samouprave (JLS) i Grad Zagreb za svoje područje uz mišljenje županije i suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište. Ukoliko JLS ne donese Program tada Program  donosi županija na trošak sredstva proračuna te jedinice lokalne samouprave.

Program raspolaganja sadrži: ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave, podatke o dosadašnjem raspolaganju i vrstu proizvodnje, površine određene za povrat i zamjenu u slučaju povrata, površine određene za prodaju (jednokratno – do 25%), površine određene za zakup, površine određene za zakup za ribnjake, površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka i površine određene za ostale namjene (jednokratno – do 5%).

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem putem javnog natječaja provode jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište (zakup, zakup zajedničkih pašnjaka i prodaja).  Nacrti ugovora o zakupu moraju se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu na čijem području se poljoprivredno zemljište nalazi. Nadležno županijsko odvjetništvo dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije.

 

Zakon predviđa davanje zemljišta u zakup na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. U zakup se može dati i privatno obraslo neobrađeno zemljište na pet godina ako su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta, a zemljište se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (zapušteno, zakorovljeno, obraslo višegodišnjim raslinjem). Ova odredba je uvedena kako bi se spriječilo širenje različitih bolesti i nametnika (npr. zlatna vinova žutica).
Natječaj za dodjelu privatnog zemljišta mora biti objavljen na oglasnoj ploči i webu općina i gradova gdje se zemljište nalazi te internetskoj stranici Agencije
Novac/zakupnina čeka vlasnika 5 godina, ako se ne javi sredstva postaju prihod lokalnog/državnog proračuna uz izričito namjensko trošenje za okrupnjavanje/komasaciju i sl.

Zakon previđa i izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji u zakup ili prodaju što će zasigurno dovesti do povećanje obradivog poljoprivrednog zemljišta posebno u općinama i gradovima koji nemaju raspoloživog poljoprivrednog zemljišta.
Svaka općina  ili grad mogu u Programu raspolaganja ograničiti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, time se želi spriječiti da mali broj gospodarstava dobije većinu raspoloživog zemljišta.

U kontinentalnim županijama na prodaju idu parcele površine do 10ha, u priobalju i na otocima do jednog hektara. Uveden je i limit koliko svako gospodarstvo može kupiti državne zemlje, na kontinentu je 50 ha, u priobalju i otocima 5 ha. Kupljene parcele ne smiju se otuđiti 10 godina i moraju se obrađivati sukladno gospodarskom programu u protivnom ugovor se može raskinuti, a sve radi zaštite i očuvanja površina poljoprivrednog zemljišta. Važno je istaknuti da u prodaju ne ide poljoprivredno zemljište koje graniči s građevnim zonama.

Prvi u prioritetu kod zakupa su stočari  i to oni koji s obzirom na broj stoke nemaju dovoljno hektara. Ako su ponuđene površine veće ne cijepaju se, a zakupac se obvezuje u roku dvije godine pribaviti broj grla sukladno novim dobivenim površinama.
Zakon kod zakupa prednost daje OPG-ima, obrtima, malim i mikro pravnim osobama ekonomske veličine 8000-100.000 eura, u drugi plan stavlja samoopskrbna gospodarstva i velike tvrtke. Zakon  uvodi i domicilnost, boduje i mlade poljoprivrednike, vlasnike gospodarstva,  koji u trenutku podnošenja ponude na natječaj za zakup nisu napunili 41. godinu života.

Sredstva od zakupa, prodaje, privremenog korištenja i davanja izravnom pogodbom   prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi kojima pripada 65 %, državnom proračunu 25 %  i 10 %  županiji. Ta sredstva su namjenska, a to znači da se mogu koristiti isključivo za programe katastarsko-geodetske izmjere zemljišta, podmirenje troškova postupaka koji se vode u svrhu sređivanja imovinsko-pravnih odnosa i zemljišnih knjiga, podmirenje stvarnih troškova u vezi s provedbom zakona, za razminiranje zemljišta, uređenje ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem  infrastrukture vezane za poljoprivredu i akvakulturu, programe uređenja zemljišta u postupku komasacije i hidromelioracije, očuvanje ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti te druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede i akvakulture.
Postupke zamjene, zakup za ribnjake, privremeno korištenje, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti i dalje provodi Agencija. Prijedlog zakona možete pogledati ovdje.

(www.mps.hr)