PITOMI RADIO

Čitane vijesti

Živjeti zdravo 3.01.2016.

Gost emisije: dr. Radovan Galešev, liječnik opće prakse
Urednica i voditeljica: Mateja Siladić

VODITELJ: Cijenjeni slušatelji, dobar vam dan. Evo nas prve nedjelje u mjesecu, ponovno smo zajedno u emisiji Živjeti zdravo. Vjerujem da je neizostavan dio blagdanskog okružja i svega bio prenatrpan stol svime i svačime. Kad bi krenuli, ajmo reći, malo prasetine, malo francuske, pa malo – ne znam, da ne nabrajam sad sve dalje... No, onda lijepo, prošli su svi ovi praznici, a vi stanete na vagu ili idete zavezati cipelu, pa shvatite da to baš i ne ide tako lako! Što onda učiniti?
S nama je u studiju i danas, uvijek nam drag i dobrodošao dr. Galešev...

GOST: Hvala!

VODITELJ: ...i on će nam reći malo o tome kako si pomoći kad smo sad već zabrljali, dobrano zabrljali.

GOST: Dobar dan, poštovanje svima! Ja bih htio samo nešto reći na početku. Ja bih volio kad bi nam ova godina do sljedećeg Božića bila u onom duhu Božićnom, ali ne Božićnoj trpezi i pod borom, u smislu tolerancije, pomoći jedni drugima, mira, dobrote, ljubavi i ZDRAVLJA, naravno, a kad smo kod zdravlja... Hah, izgledat će vam namješteno, ali nije. Nije me žena ništa pitala što će biti za ručak, bila je juha od povrća, bila je blitva, bilo je neko meso, ja sam pojeo samo zalogajčić. Znači, jeo sam danas za ručak samo juhu od povrća i blitvu sa krumpirima. Falilo je malo češnjaka, ali obzirom da idem na radio, veli: "Nemoj, čut će se!", a idem poslije i na posao pa nije u redu. To je to, a s time da mislim da čak i nisam nešto Bog zna što pretjerivao ovih dana, nisam pojeo baš puno mesa, kolača sam pojeo jedno pet-šet, breskvi – to obožavam i pet-šest komada ukupno sve od četvrtka štruklji od sira tako da...

VODITELJ: Ajmo mi reći za početak kako izgleda blagdanska trpeza dolje kad je mediteranska prehrana? Koliko se razlikuje od ove naše?

GOST: A nemate više danas tu velike razlike. Nema vam danas, danas ljudi rade. Slušaj, riba je skupa. Ti kad pogledaš, bijela riba – 120 – 140, mislim...

VODITELJ: Tko si to može priuštiti.

GOST: ...ne može to tako lako, ne! To je jedno. Drugo, žene rade, mislim, ne možeš ti očekivati od domaćice da će biti pet sati za loncem i kuhati nekakvu, što mi kažemo, spizu, nekakvu zdravu hranu ili što jer bi trebalo kuhano biti, a ne pečeno biti. Danas je to više...ajd, možda otoci i manja mjesta gdje nema industrije, gdje žene manje rade, gdje se pokrpaju s ona dva-tri mjeseca turizma pa onda ne moraju raditi preko godine, odnosno ne moraju ići na posao. Druga je stvar što preko godine imaju masline brati i okopavati, lozu rezati, masline rezati. Ima posla, ali je to radno vrijeme, nije to isto. Ti kad znaš da moraš biti u sedam na poslu, nije isto kao hoćeš se dignut u sedam pa otići kopati u osam. Nema nažalost velike razlike, zato vam je prije jedno...sad, ja se baš u vremenu ne orijentiram jako dobro, ali tu negdje, ima jedno 12-13-14 godina, su radili istraživanje po Hrvatskoj o prosječnoj količini kolesterola kod građana, pa je bila drastična razlika između, recimo, Slavonije i Dalmacije. Deset godina kasnije, znači prije 2-3-4 godine kad su ponovno radili tu studiju, ta razlika je bila puno, puno manja. 

VODITELJ: Zašto? Što se to dogodilo?

GOST: Pa zbog tog prženja i pečenja prvenstveno, na kraju krajeva, i zbog cijene ribe. Ti kad gledaš, stalno govorimo "plava riba – zdrava riba". Ma je, ali plavu ribu kuhanu neće vam baš ni Dalmatinac tako lako pojesti. Mislim, nije ukusna, a sve što je pečeno, prženo i pohano je promijenilo strukturu i maslinovog ulja, odnosno, možeš ti pržit na maslinovom ulju, ali ne smije temperatura prijeći 120°C, znači to je lagano, to znači dugo, a opet, velim: koja domaćica ima vremena, sad je došla u tri i pol s posla, sad bi ona trebala dva sata... Pa ne'š, mislim, baciš na brzinu i to više ono nije zdravo i to je to. Pogotovo, ta brza hrana, to što klinci jedu, te od tih pizza pa do tih hot dog-ova, to je sve diglo prosjek kolesterola u nebo i to se baš... Kad vidim reklamu za, ne znam... NEĆU! NE SMIJEM! Dobro – za neke grickalice koje djeca jako vole, koje su slane i masne, kosa mi se diže na glavi. Ali eto, to je tako.
Pustimo sad iza sebe punu trpezu. Mislim, puna trpeza ne znači da baš moraš sve pojest', al' dobro! Hrana se ne smije bacat, to – čuo sam, trebalo bi sad, odista bi trebalo jedan, pa i dobra dva tjedna, ne samo zbog toga što smo jeli previše, nego i zato što je zimsko doba i doći će nam gripa, doći će kad-tad... Ne čujem, bar nisam čuo da je negdje nešto u Europi počelo, tako da će nam početi kasnije, odnosno, tako je već u zadnjih par godina negdje krajem prvog – početkom drugog mjeseca, a za to se ipak treba pripremiti, pa bi bilo pametno ipak malo i pročistiti organizam, unijeti dodatne količine C vitamina i inače vitamina i minerala da spremnije dočekamo tu gripu jer znamo kakva je, pet dana temperature - to kad se sjetim, '95-te sam prošao tri i pol dana temperature 40°C i onda sam se jedva dovukao do kupaone i to je tako iscrpljujuće bilo da, dok sam se vratio nazad, bio sam obliven znojem od napora od samo hodanja, tuširanja i hodanja nazad. Hoću reći koliko to iscrpi. A onda znači da stariji ljudi, ljudi s nekim težim kroničnim, jačim, dužim bolestima, ipak je to za njih rizik, koliko god je to virusna bolest koja treba sama... Što je najgore, nema lijeka, to znate, i onda je badava pričati o antibiotiku, samo ćete pogoršat stvar i produžit za jedan dan ili dva, to uvijek postoji opasnost da se nešto zakomplicira, pa bi bilo dobro, kao što vi u vašem polju radite i špricate PRIJE NEGO ŠTO KOROV POJEDE, duhan, kukuruz, pšenicu, povrće, ili zalijevate DA SE NE OSUŠI, za sve, za svašta u životu unaprijed radite da ne bi bilo zla, osim za zdravlje, taj dio ne razumijem nikad, al' dobro... Bilo bi dobro čak i dva tjedna jako paziti što se jede, a to je...a već smo puno govorili, al' dobro, ponovit ćemo mi to, nije to problem. Prvo i osnovno: kuhano. Manite se sad pečenog, prženog, pohanog, to sad više nije pametno. Stvarno, što je dosta, dosta je. Trebalo bi bit kuhano i što manje mesa – zašto meso, zašto se stalno to meso spominje? Pa zato što meso u razgradnji kad ga organizam sebi prilagođava kao izvor energije, kao skladištenje – pazi! Od masne hrane mi ne stvaramo našu mast, nego od ugljikohidrata, znači kruh, tijesto, slatko, šećeri, i od proteina, znači mesa i bjelančevina. Mislim, isto jedna stvar koja – tako – možda se čini nelogična, ali nije, jako je velika razlika između naše masti pod kožom i životinjske. Naša baš i nije ekološka za skladištenje kao energija jer ima puno otpadnih stvari – dobro, nećemo sad. Znači, kuhana hrana i to kao prvo, što manje mesa, znači što više povrća. Tu vam je sada zapravo najpametnije se držati povrća velikih zelenih listova, to je ono što sam vam sad rekao maloprije: blitva – ona je jedna povrćka koja je relativno jednostavna za uzgajanje – mislim RELATIVNO – poljoprivrednici znaju što je poljoprivreda, to je stvarno grdi posao jer ovisi o sto stvari, ne samo o tvojoj marljivosti i poznavanju priče, ali poriluk je jako jedna zgodna biljka povrtnica, POVRĆKA, mada mislim da to nije pravi izraz...zato što je pun minerala, ima puno vode, ima puno vlakana, relativno je otporan na atmosferilije, znači suho, hladno...i nije tako ni skup tako da...žao mi je, ne vidim baš puno ljudi da se tu poriluk ni uzgaja ni kupuje, a šteta je zato što sad bi dobro došao. Kupus sam možda trebao čak staviti na prvo mjesto, i kupus kiseli i kupus sirovi, s tim da kiseli jako dobro morate isprati, znate da ste ga kiselili tako što ste ga solili, sol sad baš nije dobra jer je bilo slano od – ne smijem nabrajati što je sve bilo na stolovima jer mi odmah počnu sline curiti, prvo ja to ne smijem jesti zbog masnoće, pa ono u krvi, pa onda... a bi, al ne smijem...pa je bilo previše soli, treba to izbaciti van, znači kupus u bilo kojem obliku, ali ako je kiseli onda dobro ispran. Ima puno vlakana, ima puno vode, ima puno C vitamina, taj C vitamin ćemo nekoliko puta u hrani spominjati danas jer je jako važan. Tu je onda blitva, špinat, kelj je jako dobar, brokula je jako dobra hrana, namirnica, em zato što ima nekih vitamina koje povrće koje nema tamnozelene listove, znači svjetliji dio salate je slađi, ali puno manje vrijedan od onih zelenih listova, pa ipak bi sad trebalo malo birati, ovi jesu gorkasti, ali to je još i zdravo i za probavu. Češnjak, antioksidans, usporava starenje stanica, snizava, snizuje, snižava, ne znam ni ja kako pravilno ide, više mi se smantalo s ovim novohrvatskim rječnikom, a ja star čovjek pa onda teško učim...Češnjak, znači, skida masnoću, skida nešto šećer, manje nego od masnoće i tlaka, a tlak isto, i plus toga, kažem, usporava starenje stanica i plus toga je ANTIVIROTIK, znači protiv virusa, za što vam ne mogu ponuditi lijekove u ambulanti, ANTIBIOTIK, ono što inače više volite popiti u tableti, ali je antibiotik, i ANTIMIKOTIK, znači protiv gljivica, jedan stvarno jak...

VODITELJ: Širokog spektra češnjak...

GOST: ...nema u životu ništa dobroga bez malo zla ili ništa zla bez malo dobroga, pa moj tako onaj zadah, iako mu...

VODITELJ: Mala je to cijena.

GOST: ...je, ali upravo velim ja kako idem radit pa smrdim po češnjaku cijeli dan ljudima, mislim nije fer. Ali ima jedan jako jednostavan štos s čime možete ubiti taj neugodan zadah češnjaka, a to je sažvakati malo svježeg lista od peršina. Nakon češnjaka on jako dobro ubija taj miris, s time da su pokušavali, to je zanimljivo: pokušavali su stručnjaci odvojit onaj dio molekule češnjaka, tog ljekovitog dijela češnjaka, spoja, odvojiti mu onaj dio koji daje neugodan okus; ne ide! Nema više ljekovitost. 

VODITELJ: Zanimljivo.

GOST: Stvarno je život takav, mora biti malo jedno, nikad nije svako dobro za dobro ni svako zlo za zlo. To je stara narodna, narod naš mudar, ima puno stvari pametnih za poslušati kao i ova: sviraj, sviraj, pa i pojas zadjeni, tako i s ovom klopom: stara klopaj, klopaj, ali i povuci ručnu. Što smo rekli: brokula, zeleno lišće, zeleno... VODE PUNO, zato da otplavimo, da bubrezima olakšamo rad da otplave smeće koje smo nakupili ovih dana. Ja bih vam preporučio toplo dva puta dnevno jedno decilitar, ali treba biti mlaka voda, čak i ne iz pipe, barem sobne temperature, decilitar vode u koju ste ucijedili pola limuna. Limun - C vitamin - antioksidans, usporava starenje, pomaže oporavak, potiče rad probavnih organa, znači probavu, očistit će i želudac i crijeva; kako je kiselina, pa će malo potaknuti, ubrzat će prolaz hrane kroz crijeva da se crijeva malo očiste, da se riješe ostataka starih. Nosi C vitamin koji je važan i za obranu organizma, ono što smo rekli: pripremite se za gripu itd. C vitamin je važan u građi krvnih žila, dakle, bolje će biti prožet krvnim žilama i mozak, da ne govorim sve drugo, pa je tu ipak i nešto usporavanja starosti, itd., a nije tako ni skupo ni komplicirano za napraviti: izrežeš pola limuna, dobro ga prvo opereš, znamo da se to sve šprica, dobro ga opereš, izrežeš pola limuna, iscijediš ga u čašu, dodaš decilitar mlake vode bez šećera, bez ičega naravno; eventualno ako ste prehlađeni ili iscrpljeni, umorni, onda četvrtinu, ljudi -  ČETVRTINU male žličice meda. Stavljate toliko meda u čaj da to više nije zdravo, nego je to prekalorično, pa je onda to zapravo nezdravo. Čuo sam čak varijantu i u dva deci čaja žlica, ona jušna, meda. Mislim, ljudi, to su kalorije za cijeli dan da ništa drugo niste pojeli, i to dobre kalorije za cijeli dan da ništa drugo niste pojeli, tako da... Četvrtina male žličice je uvrh glave na dva decilitra. Dobro promiješati, naravno ne dok je vruće, to znate, med zbog toga što ima vitamina i minerala, zbog vitamina ne smije ići u vruće ko ni taj limun, ne ide u vrući čaj, nego u mlaki čaj, odnosno, rekao sam vam, najbolja bi bila voda. Ili jako dugo, već petnaestak-dvadesetak godina se jako, jako puno govori o tom zelenom čaju i kao antioksidansu i kao čišćenju organizma, itd., ali nema vremena da se slaže čaj jer svaki put mora biti friški, ne možete ujutro složiti, pa za cijeli dan dvije litre, pa cijeli...to ne, to nemojte raditi ni za koji čaj, pa ni za zeleni, ali ako vam se baš ne da slagati čaj, onda voda je tu uvijek, kako bih rekao, jednostavno rješenje, pri dohvatu ruke i nije toliko skupa, samo nemojte da bude hladna jer, ono što smo rekli već bili – ne bi se kupali u tako hladnoj vodi kako ste hladni gemišt u stanju popiti, ili sok, ili vodu ljeti, prehladno bi vam bilo. Onda što imamo protiv našeg želuca i protiv našeg grla?! To bi bilo to. Malo smanjiti obroke. Čuo sam neki dan, to mi se čini da nije baš ni bezveze, da otprilike obrok - koliko ti je dlan, toliko – ljudi koji fizički rade imaju veće dlanove od nas koji manje fizički radimo, toliko otprilike bi trebalo biti povrća, toliko priloga, a ne toliko mesa, ako nisu mislili sve skupa na dlan, to mi se pak čini malo.

VODITELJ: Da, malo.

GOST: Još ako raširiš prste pa pola se iscijedi, eto ti dijete! Evo, dijeta zvana dlan. Sve stavi na dlan, raširi prste, ono što ti ostane, to pojedeš i zdravo-doviđenja. Jednostavno. To bi bilo uglavnom to.

VODITELJ: To bi bilo uglavnom to.

GOST: A više-manje. Bacio sam danas oko da malo osvježim mozak, da vidim što kažu na internetu, pa me onda kad mi spominju nekakve biljke koje kod nas...neću sad, kako da velim jedite juhu od algi?

VODITELJ: Gdje ćemo nabaviti alge?

GOST: Ma dobro, nabaviš ih u Zagrebu, ali mislim, nije to nama primjereno. Treba se držati one hrane koja je u našem kraju. Mislim! Ili nekakvo voće lijevo ili što ti ja znam. Pa mislim, evo jedan primjer: nemam ja ništa protiv onih, kako se zove, aronije, ali naša šljiva ima prilično sličan sastav ko i aronija, samo – nije to stransko, pa onda ne valja to, ne, to je naše, pa onda nije... Hoću reći, imamo mi dobre hrane, samo treba malo šaroliko i malo se manuti tog mesa, i kažem, pečeno, prženo, pohano, nemojte to ovih dana, dajte organizmu da dođe malo sebi. A kažem, i pripremite se, zahladit će tek, jer ovo još nije zima, ovo je još jesen, tek će zahladiti, tek će i gripa doći, lakše ćemo se prehladiti... Opet moram napomenuti: molim vas, kad izlazite van sada dok je ovakva temperatura na pola minute, minutu, dvije, obucite se kao da ćete vani biti sat vremena. Najčešće se tu prehladite, tu! Izađeš van po drva, začas... Ne! Prehladiš se samo tako! To treba paziti, a to često radimo, tu grešku, pa onda, to bi trebalo paziti.

VODITELJ: Dobro. S čim najčešće sad poslije ovih Božićnih i Novogodišnjih blagdana vam dolaze pacijenti? S kakvim problemima? Želudac boli, ili...

GOST: ŽUĆ! A nije želudac, ima nešto i viroze, još uvijek se vuče ova viroza jedno mjesec dana, pa onda, ima nešto problema sa želucem, ali nije to toliko, toliko nije prepoznatljivo kao postblagdanska tegoba kao žuć zbog masne hrane, a i kamena, bubrežni kamenci, malo vode, pa dugo stajalo, pa se nije dugo mokrilo, pa i ta hrana ljuta isto potakne kretanje tko ima nesreću da ih ima, i dosta ima problema s tlakom zato što je bilo danima za redom masne hrane i slane hrane, pa onda skaču tlakovi. To su nekako tri, čini mi se tri najčešće bolesti, pa... meni se čini tako nekako da je to najčešće. Naravno da ima dosta i prehlada, upravo zbog ovoga što sam vam sada govorio. Bio je jučer gospodin kojega je pokočila kičma, jer je u dva ujutro u košulji ispraćao goste, a nije računao, pazi u dva ujutro, nije računao da će biti leda na staklima, pa su još strugali led...

VODITELJ: ...pa se zadržao malo vani...

GOST: ...tako ga je stisnulo bokca, onako po pravo. Hoću reći, začas to dođe. Varamo se mi, ali na kraju krajeva, pa znate i sami, pa niste jedanput zbog toga nadrapali. Malo hladne noge pa kihneš dva puta, evo sutradan češće mokrenje i pečenje pri mokrenju. Sve jasno.

VODITELJ: Dobro. Doktore Galešev, ja Vam se najljepše zahvaljujem na Vašem gostovanju.

GOST: Molim, molim!

VODITELJ: Nadam se, naravno i nekakvoj budućoj suradnji.

GOST: Ako me budete zvali, ne znam ja...

VODITELJ: Do sad nas niste nikada odbili...

GOST: Naravno!

VODITELJ: ...i hvala Vam puno na tome!

GOST: Molim, molim, i drugi put!

VODITELJ: Dobro. Cijenjeni slušatelji, bilo bi ovo sve za ovu nedjelju. Bila je ovo emisija još jedna "Živjeti zdravo". Srdačno vas pozdravljamo i, naravno, ostanite nam zdravo!