PITOMI RADIO

Čitane vijesti

Živjeti zdravo 07.08.2016.

Gost emisije: Filka Galešev, dr.med.spec. hitne medicine

Urednica i voditeljica: Mateja Siladić

VODITELJ: Cijenjeni slušatelji, 11 je sati, vjerujem da dobro znate da je na redu naša emisija Živjeti zdravo, a onda kad znate o čemu se tu radi, nadam se da ste nas slušali i zadnji put, da ste čuli sve savjete koje nam je dala doktorica Filka Galešev, a vezano uz ovo razdoblje u kojem se nalazimo, odnosno ljeto i što ljeto sve sa sobom donosi, pa smo onda pričali i o opeklinama, pričali smo i o količini tekućine koju treba piti i tome slično. Nastavljamo, naime, nazvat ćemo, serijal tih emisija iako će biti samo dvije, ali tko zna, ja se nadam i budućoj suradnji, ali barem, evo, priče o ljetu.

Danas je, također, s nama doktorica Filka. Dobar Vam dan i dobro nam došli!

GOST: Dobar dan i vama i našim slušateljima Pitomog radija.

VODITELJ: Eto, spomenula sam da smo pričali zadnji puta o tome koliko treba piti, što treba piti i kako treba piti, a nismo se dotakli hrane u ovim ljetnim mjesecima, znači same pripreme hrane, na što treba pripaziti kad se namirnice kupuju, kako ih, neću to nazvati skladištiti, nego čuvati kad ih pripremimo pa ih trebamo transportirati, da li se radi o plaži ili smo se odlučili za nekakav izlet u prirodu ili tome slično.

GOST: Pa evo, što se tiče hrane već kad dolazimo u dućan moramo obratiti pažnju da kupujemo svježe namirnice. To je danas puno lakše, imamo puno tih trgovačkih centara, možemo birati gdje hoćemo i svi tvrde da je svježe, ali pripaziti možda malo pri kupovini mesa, kupovini konzervirane hrane i obratiti pažnju na datume do kad oni vrijede. Svima nam je džep malo kraći pa svi idemo na one štandove gdje su akcije, ali tu bi trebali biti onda daleko pažljiviji jer obično na tim policama i tim košarama gdje je akcija je već datum dan ili dva do isteka ili je već nekad i istekao, pa da ne bi uzeli nešto takvo. Pogotovo ako punimo naše aute za odlazak u neki apartman, nastojmo datume na tim konzervama ili na toj gotovoj hrani pogledati. Nećemo kupiti zato što je sad to dvije kune jeftinije ono što ističe sutra, a mi na more idemo prekosutra. Dakle, na to stvarno obratiti pažnju. Ako nosimo, tu smo iz kraja gdje svatko ima svoju kokicu, nekog pajceka, pa si to sve nosimo u apartman da dolje ne moramo kupovati, onda imamo za kupiti frižidere. Ti frižideri mogu biti ovi plastični koji su čvrste konstrukcije i uz one uloške koje mi zamrznemo dosta dobro drže do dolaska na more, a u apartmanu domaćini prirede frižider, to je nešto što možemo pohraniti, a znamo da nosimo svoje. Jedino oni koji kupuju jer kažu na moru je sve skuplje pa je skuplja i hrana, pogotovo ako idemo na otoke, tamo je još skuplje zbog prijevoza trajektom, znači tamo su namirnice još skuplje, pa mi auto napunimo. Osim tih frižidera ima i frižidera koji su planirani za plaže, to su ovi mekših stijenki, ali jednako tako, uz uloške unutra, čuvaju, a s obzirom na naše brze ceste na moru smo za 4, 5 sati, nije kao nekada kad smo putovali i po 12. Za to vrijeme će to izdržati. Meso ako smo kupovali, a nije naše, onda malo pripaziti kakva je boja mesa, bez obzira što nam onaj na štandu u mesnici kaže da je svježe, ali mislim da to naše majkice i naše mame već imaju iskustva da kad je nešto malo žuće ili promijenjene boje onda to neće uzeti. Malo je nezgodno što meso ako nije prodano taj dan, a već je bilo zamrznuto pa se odmrzava i oni to vraćaju u škrinje pa ćemo mi to opet. Recimo ako nas i upozori mesar da je to već bilo zamrznuto onda bi bilo dobro, kad se dođe kući, to meso ili ispeći ili spremiti pa nositi onda gotovo pečeno, a to onda možemo zamrzavati i odmrzavati. Još bolje, kad idemo na more, ujutro odmrznemo i možemo nositi i napravit sendvič već sa gotovim mesom, a pekli smo ga kod kuće u Podravini. To bi bilo otprilike to. Voće i povrće mislim da ne ne bi trebalo nosit sa sobom osim onolikookolikoko nam treba putem da bi se malo osvježili i pojeli, jer to će nam se vjerojatno pokvariti, pogotovo ako stajemo putem pa ostane u autu nezaštićeno, u autu je onda toplije, ako se nije pokvarilo taj dan, dok ga drugi dan izvadimo na moru, bit će. Pogotovo banane. Banane pocrne začas jer već i ove koje kupujemo su isto tako iz frižidera dok čekaju cijeli dan u dućanu da ih kupimo već počnu crniti. Ono voće koje brzo crni to, u svakom slučaju, nećemo. Jabuke su dosta otporne, recimo bi mogli, ali jabuke si uberemo i kod sebe na stablu, dosta ljudi imaju svojih, od susjeda i od rodbine, znači to je nešto što bi mogli. Naranče su podnošljivije, ali mislim da je sve to, ako smo na moru, malo na tržnicu prošetati i kupiti svježe.

VODITELJ: Što ako, eto, nam promakne taj neki datum gdje je već istekao rok trajanja i dođemo na more, lijepo fino se napapamo i onda počnu tegobe kojekakve? Kako si onda pomoći?

GOST: Pa gledajte, onako kako ljudi to u praksi rade, onda trče doktoru i to masovno. Ne možemo ih baš naučiti da si najprije pomognu kod kuće, nekako je dolazak pod bolnički krov svima u uhu i jure im. Pogotovo majke, boje se da će djeca dehidrirati, što je i moguće. Djeca su sklonija da brže izgube tekućinu nego mi, ali najprije treba pokušati pomoći i sam. Ako smo i pojeli nešto pokvareno, to će najčešće početi problemi u trbuhu, mučnina, pa će se početi povraćati i to je ono najbolje što se dogodi. Znači mi ćemo to povratiti, ali ako nismo povraćali nego to prijeđe u crijeva, e onda kad počnu proljevi to je onda malo nezgodnije, ali opet moramo poduzeti nešto sami, a to je prestati jesti bilo što. Tu ljudi jako griješe jer kažu "Imam proljev." – "Koliko?" – "Cijeli dan, još od jučer, ma već je to počelo i prekjučer." - "A što ste danas jeli?" - "Pa kuhali smo...", ništa nismo kuhali. Nema hrane koju inače jedete, a da je jedete kad imate proljev. Morate sve odbaciti i piti čaja. Čaj ruski, šipkov, indijski, naravno bez šećera. Ako baš ne možete podnijeti, onda malo umjetnog sladila, iako ni ta umjetna sladila baš ne bi preporučili. Najbolje 3, 4 sata ništa, osim tog čaja. Nikakve druge namirnice koje kasnije postupno dodajemo. Eventualno, soli jer smo sa svim tim proljevima, povraćanjima izgubili i sol. Znači u prva 3, 4 sata samo čaj, ali to znači pijuckati stalno. Nećete sad uzeti čašu pa popiti cijelu čašu odjednom, to je 2, 3 gutljaja ili djeca 2, 3 žličice, a onda napravite par minuta pauze pa onda opet, konstantno. Kako smo u prošloj emisiji govorili da moramo piti dvije litre tekućine na dan, to je ono što sad morate obavezno, to su dvije takvog čaja. Nakon tih 3,4 sata što ste bili samo na čaju i eventualno kojem slanom štapiću, e onda malo pogrickajte dvopeka. Dvopek ili ćete kupiti gotovi, a ima sad svih vrsta na tržištu ili ćete, ako ste u mogućnosti, kruh sami prepeći i osušiti. Grickajte dvopek, ali i dalje taj čaj pijite. To ne znači da smo sad u fazi da samo grickamo dvopek, pijemo čaj kroz sva 24 sata i ponoći kad legnemo imamo flašicu ili čašu pored sebe i pijuckamo, ali taj prvi dan ne bi smjeli više ništa osim čaja, štapića i dvopeka. Ako smo dobili temperaturu odmah prvi dan, e onda ćemo ići doktoru. Taj proljev, povraćanje i temperatura nas tjeraju doktoru, ali ako nemamo temperature onda neka naša dijeta kod kuće riješi problem. drugi dan ćemo opet piti čaj, opet grickati štapiće, opet ćemo jesti dvopek, ali sad možemo pojesti bananu, koju kockicu čokolade za kuhanje. Ako je proljev stao, možemo pojesti jedan skuhani krumpir i opet i dalje piti. Znači, ako je proljev stao, to ne znači da ćemo taj dan jer je on stao prestati sa ovom dijetom i jesti ono što se danas kuhalo za ručak ili večeru nego ćemo uvoditi samo jedan od tih obroka i to u daleko manjoj količini. To nije ni četvrtina onog što bi inače pojeli da smo zdravi. Nastavljamo onu dijetu koju smo imali prvi dan i pomalo dodajemo nove obroke, ali kažem, u bilo kojem trenutku ako se pojavi temperatura, onda ćemo ipak potražiti liječničku pomoć jer ćemo se onda bojati da smo se zarazili salmonelom, što je moguće i od kolača na moru i od sladoleda. Koliko god naši sanitarni inspektori okolo obilaze, vidjeli smo, bilo je na u nekakvim emisijama na televiziji, u Provjerenom mislim, da se ipak nađe da tih salmonela ima u našim slastičarnicama i nije ni čudo. To su velike količine koje se rade i kolača i sladoleda i stoje, to je sad po frižiderima, ali se zna dogodit, sad da li je od tih jaja ili su kupili već zagađena jaja ili se to naknadno inficiralo. Problem prljavih ruku koje su tu osnovne, što bi rekla i kad je netko u kući da ima proljev, da se mora paziti na pranje ruku prije, poslije, više puta na dan jer smo inače ljeti skloniji infekciji, znači da bi i ako smo zdravi više puta na dan trebalo prati ruke.

VODITELJ: Dobro, to je jedan savjet koji uvijek vrijedi. A ljeti posebice.

GOST: Da, taj vrijedi i ljeti i zimi. Kažem, nemojte jurit' odmah doktoru, hitne su prepune, pogotovo ljeti na moru, vjerojatno bi čekali satima, jel' ima wc-a do kojeg bi došli kad bi svi tako jurili, to je nemoguće. Pokušajte kod kuće si pomoći sami koliko god možete, ali to je dijeta, to nije hrana koju ste taj dan spremili za ručak. Ako baš ne ide, nećete si sigurno dozvolit da ćete dehidrirati, ali morate piti. Tamo, u prošloj emisiji ste pili vodu, sad ćete piti čaj ako ste se razbolili, ali to ne znači da i ako ste zdravi da nećete piti čaj. Šalica čaja bi bila zdrava kroz cijelu godinu.

VODITELJ: Samo, kod nas je neko uvjerenje da se čaj pije samo zimi...

GOST: ... i kad si bolestan i kad je topli.

VODITELJ: ... i kad si bolestan.

GOST: Pa mislim da se sad to sve malo probilo s tim ledenim čajevima što se mogu kupit gotovi, da ljudi pomalo stječu naviku da piju i čaj, ali ako ćemo ići na zdrav život – šalica čaja bi trebala biti kroz cijelu godinu jer sadrže te polifinole koji rade kao antioksidansi, sad nam to više svi tupe o zdravoj prehrani. Znači, šalica čaja, da.

VODITELJ: Šalica čaja, da, čak i kad ste na godišnjem odmoru. Lijepo onako s terase gledate u more i pijete čaj, a onda navečer, pošto ste na godišnjem pa se malo opustite, pa možda tu bude i koja kapljica više... Doktorice, kakvi su savjeti, alkohol da? Ne?

GOST: Alkohol jedno veliko NE. Znači bili zdravi, bili bolesni, pogotovo ta naša mlađarija se opusti i pije, a da ne kažem i tu je velika navika pijenja. Ja znam kad nam dođu na hitnu, pa kad pitam "Jeste li pili, koliko ste pili, došli ste s polja?" - "Pa kak' bi mog'o radit' ak' neću pit'?!", pa to više nije na čašu, to je sad na litre. Pive se piju na litre, gemišti se piju na litre, to je ono što ne bi smjeli, a pogotovo ljeti jer se krvne žile rašire i još smo podložniji da nam bude lošije i da tlak pada. Znači, alkohol ne. Vraćamo se na ono od prošle emisije – vodu. Najzdravija je čista voda. Radili fizički, ne radili, voda je ipak najzdravija. Imamo sreće, u našoj zemlji još uvijek imamo vodu iz pipe. Ako baš tu po selima ali u Dalmaciji u zaleđu ima još uvijek gdje nema vodovoda, a onda nekakve zalihe, bar ima sad tih kanistera, gotovih galona vode, pa nije ni to baš tako skupo, ako si možemo priuštiti, ali... voda.

VODITELJ: Ja ću napraviti digresiju na prošlu emisiju, rekli smo fina riba onako za ručak, pa sad jedna čaša crnog vina poslije ručka.

GOST: To da. Neće nam biti ništa, dapače. Čaša crnog vina bi bila dobra. Mi govorimo ne, zato kad kažemo "Možete, ali jednu čašu", to nikad nije jedna čaša. "Doktor mi je rekao da mogu piti vino"... Kad bi mi pili jednu čašu crnog vina na dan, to je zdravo, ali to je ono što ljudi nemaju mjeru i drže se onog "Doktor mi je rekao može", a onda iz iskustva s posla to nikad nije jedna čaša. Zato mi, a priori kažemo, osim baš netko kad naiđe kao sad vi što kažete, ipak može, ali jedna. Jedna čaša.

VODITELJ: Evo, drage moje Podravke i Podravci, bilo vam krivo ili pravo, ovako stvari stoje. Idemo sad malo vanka. Sad smo pričali o tome što jesti, što piti, ali nismo pričali o aktivnosti koja nam je svima toliko draga kad dođemo na more. Naravno, radi se o plivanju, o skakanju i tome slično, da se izludimo tih 5, 7 ili 10 dana, ako imamo malo više sreće. Često nam se dogodi, imali smo takvih situacija, vjerujem svatko od nas u životu, kad ide malo dalje plivati voli si ipak sa sobom povesti neko društvo, ne daj Bože da se nešto ne dogodi, pa se onda često zna desiti nekakav grč ili nešto slično. Kako pomoći, koja je prva pomoć u toj situaciji?

GOST: Gledajte, što se tiče grča, a ima ljudi koji su skloniji tim grčevima...

VODITELJ: Koje su to osobe?

GOST: I zadnji put smo spominjali nastajanje grčeva u rukama i nogama, pogotovo u listovima, to su već, a priori, osobe one koje uzimaju manje tekućine i sklone su znojenju. Ako si prije ulaska u more bio znojan i izgubio tekućine, a prije ulaska u more nisi popio i nadoknadio, može te uloviti grč jer si s tim znojenjem koje si zaradio dok si sjedio na plaži, izgubio minerale zajedno sa tim znojem. Naravno da nećemo onu bočicu koju nosimo sa sobom nositi i dok plivamo, nastojmo popiti tekućine prije ulaska u more, pogotovo ako smo se znojili da preduhitrimo, ali ako nas je već ulovilo u moru, to je lagana masaža. To je ono što možemo napraviti ako smo i na kopnu pa se događa, uz to pijenje tekućine, lagana masaža mišića jer time pojačavamo cirkulaciju, na tom dijelu gdje mi masiramo pojačamo krvotok i prije će se taj grč oporavit. To u moro nije baš jednostavno, pogotovo ako si sam iako, automatski ljudi krenu rukom prema listu ako ga je grč uhvatio. Koliko može, koliko ne može jer je to izrazito bolno i mišić je tvrd, izmasirat se, a ako ne može, onda ona pomoć koja je da mu pomogne da dopliva ili sama izmasira. Ako se osobe plivači koji se znaju opustiti na površini mora kad ne treba plivati, opušten je ali da mu ova druga osoba izmasira. Najčešće su to prsti na rukama, nogama ili listovi, ali to je najčešće. Znači u moru lagana masaža.

VODITELJ: I onda često znamo vidjeti, dobro neki su puni adrenalina, kad dođu na more pa onda imaju neku potrebu skakat' s neke hridine dolje ili pronaći neko mjesto pa ispasti glavni frajer na plaži. Često se dogode neke situacije koje zahtijevaju možda i intervenciju vaših kolega, a ako smo se mi u tom trenutku zatekli tamo, kako pomoći, što napraviti? Što ne napraviti ako sumnjamo na neku povredu ozbiljnijeg tipa ili karaktera?

GOST: Da, gledajte, takva društva i ta mlađarija koja se tako voli pokazivati i eksponirati kako oni mogu i skaču sa visina s koje nikad možda nisu ni skakali ili idu na nekakve hridi, a dolje je dosta kamenja, ne glatkih površina, dosta neravnina. Može već i pri hodu po tome može doći do oštećenja kože, ogrebotina, nekad čak i dužih porezotina. Opet, s ove druge strane, kod glatkih stijena se znaju poskliznuti. Dolazi do pada i tu je opasnost da oni spašavajući se da ne padnu često nasjednu pri tom udaru i misle "A ništa, samo me malo boli, ne mogu sad sjedit'", ali recimo kod tog pada na stražnjicu može čak doći i do potresa mozga. Na to isto moramo računati, to nije sad "Mene boli, pa mi teško malo ustat', pa teško mi je malo sjedit'" nego dođe do trešnje cijelog organizma, a da ne kažem ako smo pali još dodatno i na leđa, a već i pri samom padu na stražnjicu može doći do prijeloma u kičmi, znači ako se žali da ga boli u bilo kojem dijelu leđa, gdje god, osnovno mora polegnut' na ravno dok čeka da dođe hitna. Ono što dodatno možemo pomoći na plaži je da imamo ručnike pa ih "prefrknuti" da se popuni jer, vidite i sami da kad negdje legnemo na ravno kao da nam je rupa. To sad što ovi anatomske madrace prodaju pa se sve te rupe na leđima popune, a ni nemamo svi ni jednako ravne kičme, ali onaj dio koji je anatomski zakrivljen pomognemo ručnikom ili ručnik pod vrat. Pogotovo ako boli vrat obavezno popuniti da je vrat u ravnini, između glave i ramena staviti zamotuljak od manjeg ručnika i to ne smijemo dirati, što manje, koliko god možemo pomoći da leži ravno do dolaska hitne pomoći. Dok je sumnja na bolove bilo kojeg dijela leđa ne trpati u auto i voziti jer možemo pogoršati situaciju i namještat' sami vrat i leđa. Ono što možemo pomoći, ako nas je više na plaži ili ako nas je bar dvoje uz tog povrijeđenog, da dok jedan namješta, bilo da se radi o donjem dijelu leđa ili o vratu, da drži glavu da se glava ne miče, sa stražnje strane i da obuhvati dlanovima i prstima preko obraza i sljepoočnog dijela da se glava ne miče dok se ovo drugo namješta. Bilo bi čak poželjno tu glavu držati dok hitna ne dođe, ali ako baš ne možemo barem dok se bilo koji dio tijela pomiče.

VODITELJ: Ružni su ovo scenariji, ali, nažalost, nužno je pričati o njima...

GOST: Jesu, da, ali se znaju i dogoditi, to je ono što naši kolege na moru imaju. Mi toliko tu ne, mi znamo imati po bazenima takve povrede ili povrede na polju i na cesti, ali na moru su oni češći.

VODITELJ: Jedan, u biti, od najružnijih scenarija je nailaženje ili kad vidimo da se utapa ili kad već bude faza kad je... Kako onda postupiti?

GOST: Ako se neko utapa, nećemo zvati upomoć, ali ako vidimo da neka ruka izranja iz mora, pa ga nema, pa ga ima, teško da glumi, takvoj osobi treba pristupiti iako sad po većini naših plaža imamo spasioce, odnosno čuvare dolje na moru, koji bi bili zaduženi da tako nešto paze, ali se može dogoditi i nekom pored nas. Ako je osoba pri svijesti možemo joj samo pomoći da lakše dopliva do kopna, ali ako vidite da se nerazumno ponaša to je već teže jer su i nemirni i mlate rukama, a mi smo još sami pored njega, onda mu treba prići sa stražnje strane, obuhvatit ga tako da idemo barem ispod jedne ruke i prema vratu. Ono što gledamo nekad po filmovima gdje je direktno pod vrat – to je malo osjetljivo. Dakle, čuvati glavu, ali barem otići pod jednu ruku. Tako plivati je jako teško, to moraš biti stvarno dobar plivač da bi nekog tako izvukao. Nadam se da nitko od nas na tako nešto naletit'...

VODITELJ: ... doći u takvu situaciju...

GOST: ... jer tu stvarno pomoć treba, ali danas po svim tim plažama su spasioci, tako da se ne bi s tim trebali opterećivati. Nego, jedino što se zna dogodit da ljudi i neplivači, da se može do takvog utapanja doći u samom plićaku gdje se može već i sjediti, da je to 20, 30 centimetara vode, a to je ono ako se vratimo na našu mlađariju i te koji vole piti, pa su navečer po plažama, da se mogu utopiti u 10 centimetara vode ako tako zaspe ili zalegnu ili padnu nosom u vodu. Evo recimo tu se moramo pripazit. Ako ćemo sad ići na nekakva oživljavanja i ako se stvarno već nagrcao vode i ako već diše, ili ne diše, teže diše ili plavi, idemo na to istjerivanje vode, ne da ćemo mi sad pritisnutii želudac, to se nekad radilo, stiskalo se na trbuh ajmo mitjeratit vodu van, već puhanjem na usta, to naravno da ćeš nekom svom bližem ako ti se gadi ili ne, ali mislim da se u tom trenutku dogodi nitko ne bi razmišljao. Samim upuhivanjem zraka na usta će voda izaći na usta van. Mislim da smo baš otišli na crne scenarije, da baš nećemo tako, idemo na more i uživati i kupati ćemo se, iskoristiti, što je jako dobro za naše mišiće i zglobove. Plivati, pogotovo prsno plivanje jer je jako korisno jer su nam svi mišići aktivni, svi zglobovi, barem jedan dio tog plivanja da se tamo ne pravimo, pa ne znam kakve delfine ili ne znam što ćemo plivatiiiii, ali prsno plivanje može biti lagano ili malo brže, ali da se malo razgibamo i usput osunčamo i da ne zaboravimo da nas ultravioletne i kroz more da nam prodiru do nekih 60 centimetara. Znači ako sam mokar u moru ne znači da neću isto izgorit pogotovo se moramo namazatisa kremom kad idemo u more jer je tamo još i dodatni refleks jači pa ćemo još više iizgorjeti, , da ne kažem da vidimo dosta po moru da su po tim našim madracima izvaljeni, uživaju, ne moraju se mučiti plivati, ali onda još dodatno se ugrožavaju. Ako ćemo se izvalit na madrace, a sad na svim tim akcijama maltene se mogu kupit' za badava pa će valjda bit toga još i više na moru, ali recimo na madrac bi već mogli ponijeti bočicu vode sa sobom.

VODITELJ: Sad smo se dotakli tih opeklina, pa sad postoji u narodu tih puno nekakvih pripravaka i fora kako si pomoći,pa onda je tu jogurt kad se izgori, pa jedni kažu onaj starinski sapun tvrdi pa s time mazati... Što vi mislite o tome?

GOST: Pa ja bih najradije da se tuširaju nakon toga i rashlade u mlakom prema hladnoj vodi, desetak minuta se obavezno rashladiti, pa malo pauze, pa opet se rashladiti. Jedan dio crvenila se više neće ni pojavit nego će nestati. Znači rashlađivati, a onda ovim pripravcimaaa što ima poslije sunčanja, to je dodatna zaštita koja pomaže za njegu kože i za prehranu jer s tim opekotinama koje smo mi i one najlakše, samo crvenilo, jel', napravili, mi smo ustvari oštetili tu površinu kože, nje više nema. Da bi je lakše oporavili mislim da te kreme poslije sunčanja puno znače. Ili kreme koje inače tokom godine koristimo za njegu kože, ali naravno nakon potpunog rashlađivanja pod tušem. Ako su na moru, na plaži tuševi, dobro se već tamo povremeno rashlađivati i tuširati da baš ne dođemo kući crveni. To na moru i ne primjetimo...

VODITELJ: Okupirani smo drugim stvarima.

GOST: ... nego navečer kad se vratimo onda počnemo naglo crveniti. Vidiš, sad sam se sjetila da nismo u prošloj emisiji rekli kad smo na toj zakašnjeloj reakciji, nešto što je kod djece važno i na što bi roditelje upozorila. Ako se dijete igra vani preko dana na suncu i pije manje tekućine ili ga uhvati, što smo prije pričali o sunčanici, lako će to biti ako je to vidljivo taj moment i makne majka dijete iz igre na suncu, ali je kod manje djece češće ta kasnija sunčanica, kasnija reakcija. Dijete se preko dana igralo na suncu, na plaži u pijesku, radili su kule i ništa mu nije bilo do navečer, a navečer ili pred spavanje je crveno, zajapureno, kao da skače temperatura, boli ga glava, mučnina, počne povraćati, tu roditelji često misle da se dijete razboljelo u smislu neke bolesti, kao ono nekad kad je imao gripu, pa eto baš to tako sad izgleda. To je kod djece ta zakašnjela, jer ustvari se radi o sunčanici, taj kasni tip. Morate računati na to da se može dogoditi da je dijete tako igrajući se na pijesku na plaži, tek navečer kad je došlo kući, tako reagiralo. Znači opet onaj sistem rashlađivanja i tu bih upozorila, kad temperatura skoči inače kod tih sunčanica i toplotnog udara, to nismo zadnji put rekli, neće nam pomoć ni Lupocet, ni bilo koji od ovih pripravaka jer nam centar za termoregulaciju ne radi, jer nam lijek na njega djeluje, znači rashlađivanje i pijenje tekućine i onda bi se to trebalo smiriti. Ako se ne smiri na rashlađivanje, e onda ćemo reći da se ipak nekakva bolest druga događa.

VODITELJ: Evo doktorice, puno smo toga opet rekli, možda ne baš sve, možda postoji još nešto što biste vi htjeli dodati prije nego završimo ovu emisiju.

GOST: Pa evo da budem iskrena, trenutno mi baš ništa ne pada na pamet. Možda, kad smo već na djeci i na moru, ali to već i na radiju i na televiziji upozoravaju nakon tih neželjenih događaja koji su se događali da ne bi djecu ostavili slučajno u autu pa ni toliko da odemo na kiosk da nešto kupimo, da odemo u dućan jer i sami znate da su u zatvorenom autu dok je vani 30, u autu je 50-60 stupnjeva, a već smo i ranije govorili da su ta djeca osjetljivija i da može doći do teških oštećenja, da ne kažem i do smrti u tako zatvorenom automobilu. Koristim priliku, koliko god ste to u zadnje dvije godine čuli o tome da vam se ipak to slučajno ne dogodi jer nekad mislite izaći u tren, a nekad se zagužva u dućanu pa se zadržite, znači ni minute dijete ostavit samo u autu zatvorenom.

VODITELJ: Hvala Vam lijepo doktorice Filka, kao što sam rekla, nadam se i budućoj suradnji, a mi vam cijenjeni slušatelji želimo da ako ste na godišnjem odmoru, ugodan odmor bez ovakvih scenarija koje smo i spominjali, možda smo malo otišli u neke prevelike dubioze, nećete nam, nadamo se, zamjeriti, ali smo puno više dobrih, pametnih savjeta vam rekli. Želimo vam da nam se vratite lijepo osunčani onako tamni, ne pregoreni, sa svojih godišnjih odmora, odmoreni i naravno spremni za slušanje još jedne, one tamo neke iduće emisije Živjeti zdravo.

GOST: Pa sad kad ste spomenuli "Vratite nam se lijepo tamni sa mora", evo ja bih tu nešto dodala.

VODITELJ: Sad sam ja krivo rekla (smijeh).

GOST: Ne, ne, ne, dobro ste vi to rekli, nego sad ima po našim dućanima kupiti krema za brzo tamnjenje.

VODITELJ: Aaa, za samotamnjenje...

GOST: Ja bih tu upozorila, jer to znaju naše cure da to daje lijepu preplanulu boju, ja bi tu upozorila da takve kreme ne štite od ultravioletnog zračenja. Znači, ako hoćemo brzo tamniti namazati ćemo se s tim, ali i s kremom za sunčanje.

VODITELJ: Znači, uduplo?

GOST: Uduplo!

VODITELJ: Odlično, pa budemo sigurni! Srdačan vam pozdrav, ostanite nam zdravo!