PITOMI RADIO

Čitane vijesti

Živjeti zdravo 03.07.2016.

Gost emisije: Stela Žukina, dr. med., spec. dermatologije i venerologije

Urednica i voditeljica: Mateja Siladić

VODITELJ: Cijenjeni slušatelji, dobar vam dan. Srdačan vam pozdrav na početku još jedne naše emisije, emisije Pitomog radija, Živjeti zdravo. Kada razmišljamo o sunčevoj svjetlosti, mi najčešće pomislimo ili na godišnji odmor, naše Jadransko more, pa i druge predivne otoke, plaže i mjesta ili pomislimo na rak. To su poprilično suprotna razmišljanja i mogu odražavati dva načina razmišljanja, različita stila i pristupa. Jedan želi obilno uživati na suncu, a drugim se izlaganje suncu uvelike izbjegava. Danas je dobro poznato da pretjerano i nekontrolirano izlaganje sunčevoj svjetlosti može izazvati rak kože, prerano stvaranje bora i starenje kože. Međutim, potpuno izbjegavanje sunca lišava nas njegovih mnogobrojnih dobrobiti. Činjenica je da većina ljudi može uživati u blagodatima sunčeve svjetlosti u svojim dvorištima, vrtovima ili drugim vanjskim prostorima. Najzdravije je umjereno, pravilno dozirano i postupno sunčanje i tamnjenje. Izlaganje sunčevoj svjetlosti kroz samo 10-15 minuta u vrijeme ljeta, rezultira stvaranjem deset tisuća internacionalnih jedinica vitamina D, količine za koju je dokazano da smanjuje rizik obolijevanja od različitih vrsta raka. Dokazano je da izlaganje sunčevoj svjetlosti štiti od vrlo smrtonosnog oblika raka kože melanoma. Novo ispitivanje obavljeno u ožujku 2011. godine u časopisu European Journal of Cancer, pokazalo je da ljudi koji provode na suncu 4 – 5 sati svakog dana tijekom vikenda, imaju manji rizik od obolijevanja od melanoma nego ljudi koji to ne čine. Ova činjenica obradovati će sve one koji vole provoditi vrijeme u prirodi i na suncu. Više o ovoj temi reći će nam naša današnja gošća koja će se najbolje sama predstaviti.

GOST: Stela Žukina, dermatovenerolog iz Opće bolnice Virovitica. Problematika izlaganja suncu je, eto, nešto što nam je došlo sa ovim lijepim sunčanim danima i puno naših pacijenata i oni koji su baš pacijenti i ljudi koji nisu, došli su tražiti liječničku pomoć, pitaju što se treba činiti kako bi se zaštitili od posljedica izlaganja suncu, pa bih ja samo nešto malo rekla o tome što uopće mogu biti posljedice izlaganja suncu. Sunce može izazvati nekoliko problema, a to su alergijske reakcije ili stvaranje promjena na koži koje mogu kasnije biti kakav karcinom ili nešto slično. Ono što se može očekivati od sunca to su dermatitisi, tj. upalne promjene kože ili promjene kože koje nastaju nakon dugotrajnih izlaganja i koje mogu dovesti do malignih promjena. Upale kože, odnosno dermatitisi, mogu biti uzrokovani samo izlaganjem suncu, kod nekih osoba tome sklonih ili mogu biti uzrokovani uzimanjem određenih lijekova ili dolaskom dolaskom određenih kemikalija na kožu, zatim izlaganje suncu. Mnogi naši pacijenti uzimaju dosta lijekova zbog raznih svojih drugih bolesti, pa prije nego što se neki lijek počne uzimati, pogotovo ako se uzima za vrijeme veće osunčanosti, gdje je količina sunca veća, treba se prvo savjetovati sa liječnikom i informirati da li taj lijek može izazvati kakve reakcije na koži uzrokovane izlaganjem suncu. Dakle, to je dosta bitna činjenica koju svatko treba znati prije nego što počne nešto uzimati u sunčanim periodima godine. Osim toga, vrlo često nam pacijenti dolaze s alergijskim reakcijama na sunce koje nastaju izlaganjem koje nastaju izlaganjem određenim biljkama. To su često puta korovi i neke biljke koje se mogu naći u vrtu. Na primjer, paškanat ili peršin, njegov list, zatim razne druge biljke kao što su paradajz (rajčica), lišće od krumpira, korovi koji se mogu naći na livadama, u šumama ali i svakom vrtu, također ako dođe na kožu i ako sunce dođe na takav dio gdje su kemikalije iz biljke ostavile svoj trag, mogu nastati vrlo nezgodne reakcije. To se zove toksična reakcija, u vidu crvenila, stvaranja mjehura i kasnije pigmentacije, koje jako dugo ostaju. Što se tiče tih akutnih reakcija, da tako kažem, na sunce, to sam osnovne nabrojala koje najviše prave problema našim pacijentima. Međutim, nešto što se mora još spomenuti, a što je možda čak i bitnije, da sunce, osim što stvara ugodu, stvara preplanulost, pa i ljepši izgled i slično, osim mora na koje volimo otići pa se izlagati suncu ili tijekom života u svakodnevnom radu, moramo razmišljati o tome da može doći do trajnih posljedica na koži koje mogu dovesti do zloćudnih promjena. Prije svega, sunce osim što stvara preplanulost, odnosno pigment na koži, moramo znati i da uzrokuje prerano starenje. Znači osobe koje se puno izlažu suncu, bilo prirodno, bilo umjetnim izvorima tipa kvarcanja i slično, imaju veću sklonost da ta koža prije postaje starija; odnosno, kronološka starost je nešto što nam se događa svima. To je starenje kože u odnosu na dob, a drugo je tzv. photoaging, odnosno promjene na koži u smislu starenja koje nastaju kod osoba koje se puno izlažu suncu. Osim takvih promjena kroničnog tipa koje nastaje nakon dugog izlaganja suncu, može doći do stvaranja nekih drugih, a to su tzv. lentigo koji se na osunčanim dijelovima tijela pojavljuje u vidu smeđih mrljica, zatim različite keratoze, odnosno roževine koje se pojavljuju također na dijelovima tijela koji su češće izloženi suncu (podlaktice, glava, lice). To su roževine koje se mogu napipati pod prstom, koje često puta onako lagano peckaju, a iz kojih, ako dugo ostaju na koži, može nastati planocelularni karcinom. Dakle, sunce ako je bilo dugotrajno na koži, odnosno kod osoba koje su puno izložene suncu, mogu nastati te promjene koje se zovu prekanceroze koje u nekom dužem periodu mogu dovesti do stvaranja karcinoma. Također se javljaju i neke druge pigmentne promjene koje se zovu melanoza iz kojih može kasnije nastati i melanom. Znamo da je melanom jedan od najzločestijih i najzloćudnijih tumora općenito i vrlo je bitno što manje svesti mogućnost njegovog nastanka. Osim tih nekih akutnih promjena, koje nastaju nakon kratkotrajnog izlaganja suncu, treba svakako paziti da naša koža ne bude stalno i kronično izložena, pogotovo kod osoba koje imaju malo pigmenta, koje su svjetlije puti, da ne bi došlo do kroničnih oštećenja i kasnije promjena koje mogu dovesti do zloćudnog.

VODITELJ: Doktorice Žukina, recite nam mogu li osobe svijetle puti pocrniti, a da nisu izloženi opasnosti?

GOST: Osobe koje imaju svijetlu put imaju malo pigmenta. U osnovi, izlaganje ultravioletu, dakle suncu i umjetnim izvorima sunca, odnosno tih ultravioletnih zraka ne može kod svijetlih osoba dovesti do jačeg pigmenta. Djelomično da, međutim takve osobe nisu u stanju, odnosno koža nije u stanju stvoriti pigment. Zato postoji različiti kemijski proizvodi koji zapravo bojaju kožu. Izlaganjem tim kemijskih proizvodima do kojih se može doći u vidu krema za samotamnjenje, sprejeva i slično. Na taj način dobijemo određenu obojanost ne izlažući se ultravioletu, za osobe koje su svjetlije puti, za njih je to bolje.

VODITELJ: Je li dječja koža osjetljivija od kože odraslih?

GOST: Dječja koža je osjetljivija od kože odraslih iz više razloga. Prvo, ona je nježnija i tanja, ima manje razvijen taj rožnati površinski sloj koji djelomično mehanički štiti kožu od dolaska prevelike količine ultravioleta, a drugo, djeca imaju, u principu, manje razvijen pigmentni sustav. Dječju kožu, pogotovo djece do 2, 3 godine, treba izrazito čuvati od sunca što se postiže bilo nošenjem kaša, majica, na plaži ako se i kupaju, ako su u vodi negdje na rubu, nije nikakav problem staviti kapu, obući majicu, a drugo, danas postoje vrlo dobra zaštitna sredstva koja se mogu nanositi na kožu, a koja imaju visoki zaštitni faktor. Za djecu je to takozvani mineralni faktor koji ne izaziva alergijske reakcije, a koji apsolutno štiti od posljedica izlaganja suncu. Naravno, takve kreme za zaštitu od sunca se moraju nanositi redovito. One su većinom otporne na vodu, međutim ako je dijete više u vodi one se opetovano moraju nanositi. Znači, svakih sat vremena, sat i pol, ako je baš sunce jako i češće da se ne bi došlo do toga da koža reagira na sunce.

VODITELJ: Koliko je pojava melanoma veća ili manja u odnosu na odrasle?

GOST: Kod djece do otprilike 12 godina, zašto je ta dob 12 godina to se ne zna, ali istraživanja su pokazala da otprilike u dobi od 12-ak godina djeca imaju vrlo rijetko melanome, moguće je, ali vrlo rijetko. Isto tako se kod djece do te dobi ne može naći, u principu, kožni karcinom. Ako se i nađe, to je nešto što je izuzetno rijetko i ta populacija je gotovo od toga zaštićena. Međutim, ono što se zna je da koža koja kupi količine sunca veće i oštećenja koja nastaju zbog većeg izlaganja suncu, kod djece još neće izazvati promjene, međutim, takve osobe u kasnijoj dobi, vrlo rano i vrlo često imaju promjene u smislu karcinoma ili melanoma. Dakle, ako se djeca izlažu suncu, neće u njihovoj dobi nastati prekanceroza ili karcinomi ili melanomi, međutim, dolazi do povećanog broja takvih promjena u odrasloj dobi.

VODITELJ: Evo jednog pitanja koje vjerojatno zanima veliku većinu vas, međutim, možda do sad to pitanje niste imali kome postaviti pa ću ga sada postaviti ja. Koliko od malignih obolijevanja obolijevaju crnci, odnosno točnije, od malignih obolijevanja kože?

GOST: Osobe tamne puti, tipa crnaca, Arapa ili drugih rasa koje imaju više pigmenta, kod njih postoji puno manja incidencija odnosno pojava melanoma i karcinoma. Međutim, melanom i kožni karcinom nisu uzrokovani samo suncem. Sunce je svakako provocirajući faktor, zato osobe tamne puti nemaju toliko tih problema kao bjeloputi.

VODITELJ: Moguće je vidjeti kod ljudi na selu, koji su inače blijedoputi kod rada na putu na polju na selu u jesen su sasvim drugačiji, dakle dobiju jednu tamnu put, taman ten. Da li je to zdravo ili su se oni prilagodili suncu?

GOST: Pa nije zdravo, svakako nije. Međutim, u današnje doba naši pacijenti već znaju, oni su informirani putem radija, televizije i slično, gledaju, prate te programe, prate emisije i već su informirani o tome da to nije dobro, tako da današnja populacija koja se bavi poljoprivredom, radi na selu, koja se praktički stalno izložena suncu u jednom velikom dijelu koristi zaštitu za sunce. I kreme za sunce i mehanički (kape, šešire, majice), pa ipak vode računa o tome. Starije osobe koje su živjele na selu čitav svoj život, koje su radile u poljoprivredi vrlo često nam dolaze zbog promjena uzrokovanih izlaganjem suncu, vrlo često.

VODITELJ: Koliko je zapravo moda da budemo preplanuli u ljetu štetna za zdravlje kože?

GOST: Moda, koja u zadnjih godina je na svu sreću, nešto manje izražena, odnosno, zadnjih godina ipak postoji svijest o tome da izlaganje suncu nije dobro, pa je i ta moda nešto malo i popustila. Ljudi su svjesni da preplanula put nije baš i dobra previše. Izlaganje suncu radi kronične tamne puti dovodi do vrlo ranog starenja kože. Žene koje su uvijek bile sklonije tome da se sunčaju, da imaju tamniju put, slijedile tu modu preplanulosti ipak nešto više nego muškarci, danas shvaćaju da to znači: ako se previše izlažeš suncu ili umjetnim izvorima ultravioleta, ranije ćeš ostariti. Sama ta činjenica isto dovodi do toga da se ljudi malo više štite od sunca, tj. što se tiče estetskih efekata kroničnog izlaganja suncu. Naravno da, zdravstveno, dugotrajno izlaganje suncu tijekom puno godina nije dobro, upravo zbog ovog što sam ranije navela, a to su različite prekanceroze, promjene na koži koje mogu kasnije dovesti do tumora.

VODITELJ: Možemo li sunce koristiti kao lijek kod nekih bolesti?

GOST: Naravno, to se u dermatologiji i koristi. U kontroliranim uvjetima točno se zna koliko se tih izlaganja suncu u kojem razdoblju se izlaganje, umjetnim izvorima violeta, koliko se to može provoditi. U dermatologije se izlaganje ultravioletu za liječenje raznih bolesti koristi već jako dugo. također, naši pacijenti koji imaju psorijazu, lihen ili nešto od takvih bolesti koje povoljno reagiraju na sunce koriste tu pogodnost i sami. Oni se sami izlažu suncu tijekom ljeta zbog čega se njihova bolest povlači. Na svu sreću pa osobe koje imaju neku kožnu bolest i zato se izlažu suncu uglavnom su već informirane o tome koliko smiju i kao da ne bi izazvali neki problem.

VODITELJ: Imate li možda neki podatak koliko osoba u Kini obolijeva od malignih bolesti kože?

GOST: Pa takav podatak sigurno postoji. Ja ga zapamtila nisam. Inače nemam baš pretjeranu sklonost pamćenju takvih podataka, ali ono što znam okvirno da ipak nešto manje nego bijela populacija. To je zbog toga što je drugačiji pigment na koži, koža je ipak zaštićenija.

VODITELJ: Nije li to nešto vezano za tradiciju i običaje?

GOST: Naravno. Ne samo da je to pitanje količine pigmenta nego je i pitanje toga koliko se neka populacija uopće izlaže suncu zbog načina života, a i još jedna stvar, a to je genetika, koja nije samo vezana za količinu pigmenta nego i sklonost oštećenju DNK.

VODITELJ: Koje biste preporuke dali našim slušateljima u svezi izlaganja suncu?

GOST: Pa prije svega bi trebalo razmisliti o tome u koje vrijeme se ide na sunce. Ono što je dobro je izbjegavati sunce između 11 i 16 sati, to tako vrijedi, uglavnom. Međutim, imamo u zadnje vrijeme upozorenja koja dolaze od meteorologa nije baš najgore ovo sunce između 11 i 16, da i u doba brije 11 sati i nakon 16 sati propuštaju veću količinu zračenja. Tako da, okvirno da, od 11 do 16 sati se čuvati, probati uopće ne ići na sunce, odnosno izbjegavati veće izlaganje. Međutim i u ovo doba do 11 sati i poslije 16, također biti pažljiv. Koristiti mehanička sredstva zaštite, a to su kape, šeširi, najbolji bi bili šeširi s obodom zato što on mehanički stvara veću sjenu na licu nego kapa sa šiltom. Koristiti majice i to svjetlije, najbolje bijele koje djelomično reflektiraju svjetlost, pa ona ne dolazi na kožu. Biti u hladovini, pogotovo u ovo najgore doba dana što se tiče osunčanosti. Osim toga, postoje različita sredstva u vidu krema, losiona, sprejeva i slično, koji imaju zaštitni faktor. Zaštitni faktor kod osoba svjetlije puti bi trebao biti 50+ (to je ono što piše na bočicama), kod male djece taj isto 50+ faktor bi trebao biti što više mineralni zato što on ne izaziva alergijske reakcije, a dobro štiti kožu, a kod osoba koje nisu baš jako svijetle taj faktor bi trebao biti bar 20, 30 ako je osoba duže na suncu. Dakle, mehanički i kemijski ili mineralni faktori.

VODITELJ: Cijenjeni slušatelji, ako se ovih dana spremate na svoj godišnji odmor, dakle, na more ili negdje drugdje i planirate se malo duže vremena izlagati suncu, nadam se da će vam koristiti svi savjeti naše gošće koje vam je dala u današnjoj emisiji. A mi smo, dragi naši, stigli do kraja ovotjedne emisije Živjeti zdravo. Srdačno vas pozdravljamo i naravno, ostanite nam zdravo!